Opis
Najveći deo populacije bar jednom tokom godine zaradi uporan kašalj koji ne prestaje nedeljama.
Kašalj je najčešće neproduktivan („suv“), javlja se u napadima i otporan je na većinu medikamenata za kojima se najčešće poseže - najčešće različite dražeje protiv suvog kašlja. Kod određenog broja pacijenata ovakav način lečenja daje kratkotrajno poboljšanje. Međutim, u većini slučajeva kašalj se vraća.
Pacijenti kod kojih prvobitna terapija nije dala očekivane rezultate najčešće se preorijentišu na mukodin sirup ili tablete, biljne sirupe.
Bronhitis je zapaljenje sluzokože donjih delova respiratornog trakta - dušnika i bronhija. Bronhitis može biti akutni i hronični.
Akutni bronhitis se javlja uglavnom u toku ili neposredno posle infekcija gornjih respiratornih puteva, prehlade, zapaljenja grla ili gripa. Javlja se češće tokom zimskih meseci, a u više od 90 posto slučajeva, prouzrokovači su različiti virusi.
Prisutni su sledeći simptomi: kašalj, koji je u prvih nekoliko dana suv i nadražajan, a zatim postaje produktivan (sa iskašljavanjem), zviždanje u grudima, gušobolja, glavobolja, blago povišena telesna temperatura, bolovi u mišićima i zglobovima i malaksalost. Većina simptoma prolazi nakon dve nedelje, ali kašalj nekada može trajati i do osam nedelja.
Hronični bronhitis se manifestuje dugotrajnim kašljem uz iskašljavanje veće količine sluzavog ili sluzavo-gnojnog sekreta. Javlja se kao posledica hronične iritacije sluzokože bronhija najčešće duvanskim dimom kod pušača, štetnim gasovima (atmosfersko zagađenje) ili kao posledica profesionalne izloženosti organskim ili neorganskim prašinama. Hronični bronhitis se najčešće sreće kod osoba u petoj deceniji života i starijih.
UZROCI KAŠLJA I BRONHITISA
Uzroci kašlja i bronhitisa često mogu da budu virusi. Prehladu najčešće prouzrokuju virusi, a bakterije dovršavaju posao dovodeći do upale različitih organa.
Zagađena sredina, nedovoljno sna i konstantna izloženost stresnim situacijama vremenom narušavaju zdravlje. Premoren organizam postaje preosetljiv i neotporan prema virusima i bakterijama iz naše okoline.
ZNAČAJ IMUNITETA
Kod bolesti disajnih organa od izuzetnog je značaja orijentisati se na jačanje imuniteta i preparate koji stimulišu odbrambene snage organizma.
Kod pada imuniteta biljna terapija je najefikasnija. Biljni antibiotici deluju na prouzrokovače bolesti i jačaju imuni sistem, regenerišu posustale ćelije. Lekovito bilje je bogato bioflavonoidima, provitaminima (karotenoidi) i mineralima koji su antioksidansi (vezuju toksine i slobodne radikale koje stvaraju mikroorganizmi i eliminišu ih). Biljna terapija ima veliki značaj i u prevenciji bolesti.
TERAPIJA KAŠLJA I BRONHITISA
Bilo da je reč o suvom ili produktivnom kašlju, terapija za kašalj obuhvata čaj i kapi protiv kašlja i bronhitisa (čajna mešavina sa klekom i kapi sa klekom).
Ovi preparati bogati su sluznim komponentama koje oblažu iritiranu sluznicu i razlažu sekret, fenolnim jedinjenjima koja imaju antiseptični efekat kao i komponentama koje jačaju imunitet.
U početnoj fazi, kada je kašalj suv, bez sekreta preparati oblažu iritiranu sluznicu grla, smiruju dugotrajne napade kašlja i ubrzavaju proces sazrevanja sekreta. U naprednoj fazi „odlepljuje“ i rastvara sluz, koja se razložena, lakše eliminiše iz organizma.